 |
ČLANOVI UPRAVNOG
VIJEĆA ZAKLADE ZA PROMICANJE GOSPODARSKIH INTERESA:
> Srđan Mladinić, SMS d.o.o., prehrambena industrija,
> Marija Šutina, EMKA d.d., tekstilna industrija,
> Ivan Paradžik, predsjednik Konfederacije hrvatske industrije i
poduzetnika, drvna industrija
> Boris Ljubičić, predsjednik Hrvatskog društva dizajnera,
> Ranko Ćetković, direktor marketinga Hrvatskog olimpijskog odbora
Željko Ivančević
Željko
Ivančević je nakon završene gimnazije u Zagrebu 1971. godine započeo
studij na Fakultetu političkih nauka, a 1972. i na Fakultetu za vanjsku
trgovinu gdje apslovira 1975. godine.
Nakon diplomiranja na Fakultetu političkih znanosti 1976. godine kraće
vrijeme se bavi novinarstvom.
Nastavio je usavršavanje na području regionalne suradnje u Europi što ga
1985. godine dovodi na mjesto voditelja ureda Radne zajednice
"Alpe-Jadran".
Karijeru nastavlja u diplomaciji kao konzul u Frankfurtu, nakon čega
kraće vrijeme radi u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Iskustva u privatnom poduzetništvu i poznavanje organiziranja udruga
poslodavaca dovodi ga 1993. godine na mjesto glavnog direktora Hrvatske
udruge poslodavaca. U relativno kratkom vremenu uspijeva stvoriti
najugledniju udrugu te vrste u ovom dijelu Europe. Aktivno sudjeluje u
radu većeg broja europskih strukovnih organizacija, član je Odbora za
gospodarstvo Sabora Republike Hrvatske, potpredsjednik Nadzornog odbora
Našicecementa d.d. i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Istovremeno se kontinuirano usavršava u menadžmentu pa tako 2002.
završava seminar "Total quality management" u Tokiju, nakon čega i
Hrvatska udruga poslodavaca za svoju organizaciju dobiva certifikat ISO
9000.
Karijeru nastavlja 2003. godine u svojem poduzeću baveći se uglavnom
konzultantskim poslovima, lobiranjem i redovito objavljuje kolumne u
listu "Dnevnik", a povremeno surađuje i s drugim medijima.
Od rujna 2004. godine upravitelj je Zaklade za promicanje gospodarskih
interesa te otvara vrata razvoju lobiranja za hrvatske gospodarske
interese stjecanjem licence ovlaštenog lobista Europskog parlamenta.
Govori engleski i njemački jezik, a služi se španjolskim, bugarskim i
slovenskim.
Miljenko Leppee, dr. sc.
Miljenko
Leppee diplomirao je 1971. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu. Magistrirao je 1975. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu i Ljubljani na temu "Intervencionizam u gospodarstvu Poljske",
te 2000. doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na temu "Izvozni
marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda".
Karijeru je započeo kao referent za izvoz proizvoda od metala u Europu,
Aziju i Afriku u tvrtki Ferimport, zatim je radio kao savjetnik i
direktor u tvrtki Astra-Mašinoimpex gdje je radio na izvozu i uvozu
prehrambenih proizvoda i istraživanju tržišta Europe i Bliskog Istoka.
Od 1998. do 2000. radio je kao direktor Bramico d.o.o. i Partner Trade
d.o.o., poduzeća za vanjsku trgovinu. Godine 2000. započinje raditi u
Ministarstvu gospodarstva kao načelnik Odjela za međunarodnu suradnju i
poticanje poduzetništva u Upravi za malo gospodarstvo. Istovremeno radi
kao predavač na Vernu, visokoj školi za poduzetništvo i kao vanjski
predavač na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Iz Ministarstva gospodarstva
prelazi u Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo kao
pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju. Tu radi na projektima
međunarodne suradnje, ulaganja i poticanja izvoza. Održava kontakte i
pregovore na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi s Europskom unijom,
Svjetskom bankom, USAID-om, UNDP-om i pojedinim zemljama. Hrvatski je
koordinator za Europsku povelju o malom gospodarstvu, predstavnik
MOMSP-a u koordinaciji aktivnosti Ministarstva za europske integracije,
a istovremeno radi i kao predavač na seminarima za managere (HUP/PUMA).
U međuvremenu se dodatno usavršava na seminaru EU "Upravljanje
projektnim ciklusima" i seminarima za trenera poduzetništva u Zagrebu,
Ljubljani i Nizozemskoj.
Od rujna 2004. je vanjski konzultant Zaklade za promicanje gospodarskih
interesa te licencirani lobist u Europskom parlamentu.
Govori engleski, njemački, talijanski, francuski i slovenski jezik.
Orsat Miljenić, mr. sc.
Orsat
Miljenić je diplomirao 1993. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Godine 1995. magistrirao je na temu "Međunarodno komercijalno pravo" na
Središnjem europskom Sveučilištu u Budimpešti i Sveučilištu u New Yorku.
Godine 1993. je položio državni ispit za diplomatskog savjetnika na
Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova, a 2000. pravosudni
ispit. Karijeru je započeo kao volonter na Općinskom sudu u Zagrebu, a
od 1993. do 1996. radio je kao asistent na istraživanjima na Pravnom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1996. se zaposlio kao stručni
savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova, odakle odlazi na diplomatsku
dužnost u Veleposlanstvo RH u Nizozemskoj. Po povratku iz Nizozemske
2000. odlazi na dužnost predstojnika Ureda Vlade RH za suradnju s
Međunarodnim sudom pravde i međunarodnim kaznenim sudovima. Godine 2002.
prelazi u Ministarstvo europskih integracija, prvo kao pomoćnik, a zatim
kao zamjenik ministra gdje je radio do 2004. kad otvara odvjetnički
ured. Paralelno s profesionalnom karijerom obnaša i druge dužnosti: radi
kao promatrač Vlade RH na Međunarodnom sudu pravde, član je hrvatskog
odvjetničkog tima u procesima pred Međunarodnim sudom pravde, voditelj
je stručnog tima Vlade RH za pripremu reforme javne uprave i voditelj
projekta za borbu protiv korupcije u Transparency International Croatia.
Od rujna 2004. licencirani je lobist Zaklade za promicanje gospodarskih
interesa u Europskom parlamentu.
Govori engleski i francuski jezik.
Janko Vranyczany-Dobrinović
Barun Janko Vranyczany – Dobrinović posebni je suradnik Zaklade za
promicanje gospodarskih interesa u Bruxellesu. Bio je prvi hrvatski
veleposlanik za Belgiju, Nizozemsku i Luxemburg, te šef misije Republike
Hrvatske pri Europskoj uniji i NATO-u.
Blaženka Divjak, prof. dr. sc.
Prof.dr. Blaženka Divjak je rođena 1967. u Varaždinu. Dipomirala je
1989. na PMF-u u Zagrebu na smjeru profesor matematike i fizike, na
istom je fakultetu magistrirala 1993, te doktorirala matematiku 1998.
Radi kao izvanredni profesor matematike na Sveučilištu u Zagrebu,
Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.
Prof.dr. Blaženka Divjak je vrlo aktivna u međunarodnoj suradnji i radu
na međunarodnim projektima, razvoju sustava kvalitete nastave i
istraživanja, kako na sveučilišnoj i fakultetskoj razini, tako i na
državnoj razini.
Vodila je britansko-hrvatski ALIS projeka "Popularisation of Science and
Dissemination of Scientific Information". Koordinator je dva Tempus
projekta: «Aspects of information and organization systems: Curriculum
development», 2002-2005, te SCM Tempus projekta «Teaching and Language
Skills». Voditelj je Referalnog Centar Carneta za prijavljivanje
E-projekata od 2002. godine. Radi kao suradnik na još 3 Tempus projekta.
Vodi jedan Eureka projekt i sudjeluje u radu još 2 Eureka projekta.
Organizirala je više od 10 radionica iz prijavljivanja i vođenja
međunarodnih projekata za sveučilišne nastavnike, ali i privrednike i
djelatnike u javnoj upravi.
Organizirala je i vodi Jezgru za međunarodne projekte na FOI-u, čiji je
cilj popularizacija međunarodnih projekta i suradnje, prijavljivanje
međunarodnih projekta, te konzultativne usluge iz područja upravljanja
međunarodnim projektima.
Prof.dr.sc. B. Divjek je bila prodekan za znanstveni rad i međunarodnu
suradnju na FOI-u u razdoblju od 1999. do 2004., a bila je aktivna i u
sveučilišnim povjerenstvima i odborima.
Autorica je 7 knjiga od kojih su 2 sveučilišni udžbenici, te 30
znanstvenih i stručnih radova, a uredila je i 2 publikacije o
međunarodnim projektima. Prezentirala je radove iz područja matematike,
ali i metodike i upravljanja projektima na više od 30 znanstvenih i
stručnih konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu.
Prof.dr. B. Divjak je bila predstavnik Hrvatske u High Level Group za
EUREKA-u u razdoblju 2002-2004, ekspert Europske komisije za Tempus
projekte za razdoblje 2002-2006.
Ističemo da je, između ostalih kolegija uglavnom iz područja matematike,
priredila plan i program kolegija Vođenje projektnih ciklusa u znansoti
i razvoju za poslijediplomski doktorski studij Informacijskih znanosti.
|
|
|
