 |
Potpora izvozu
KOMPARATIVNE PREDNOSTI I SINERGIJSKI UČINCI U DINAMIZIRANJU IZVOZA
HRVATSKIH PREHRAMBENIH PROIZVODA NA NJEMAČKO TRŽIŠTE
POLAZIŠTA:
Niska izvozna konkurentnost hrvatskog gospodarstva jedan je od najvećih
problema Hrvatske u pristupanju Europskoj uniji.
Pregovori Hrvatske sa Europskom unijom, između ostaloga, pokazat će i
osjetljivost pitanja agrarne politike, a s tim u vezi i pozicije
prehrambene industrije.
Onaj dio prehrambene industrije koji do ulaska ne digne svoju efikasnost
i ne dokaže konkurentnost na tržištu Europske unije suočit će se sa
nepremostivim teškoćama.
Zato hrvatska prehrambena industrija treba biti u narednih nekoliko
godina intenzivno orijentirana na osvajanje tržišta zemalja članica
Europske unije.
Izvoz hrvatskih prehrambenih artikala u zemlje Europske unije nakon pada
u prvim godinama samostalnosti Hrvatske uglavnom ima stagnantnu
poziciju.
Posebno zabrinjavajuće je ubrzavanje rasta uvoza prehrambenih proizvoda
čime je Hrvatska postala neto uvoznik hraneUključenost poslovnog sektora u komunikacije i
poslovanje u Europskoj uniji
Cilj istraživanja: Polazeći od teze da će hrvatski poslovni
sektor najintenzivnije osjetiti aktivnosti vezane na prilagodbu
regulativi i standardima Europske unije te najizravnije osjetiti
rezultate promjena u poslovnoj sferi nakon ulaska Hrvatske u Europsku
uniju potrebno je objektivizirati stupanj poznavanja najvažnijih
informacija i znanja o funkcioniranju Europske unije i njezinih
institucija i organizacija, procijeniti poznavanje stručnih znanja i
praćenja trendova u tehnološkom i poslovnom smislu te u vezi s tim biti
u mogućnosti procijeniti intenzitet i sustavnost angažiranja poslovnog
sektora.
U cilju pozicioniranja Hrvatske sadržajima i metodom istraživanja treba
omogućiti makar orjentacionu usporedivost sa drugim zemljama.
Ciljna grupa: 90 vodećih poduzeća u pojedinim granama,
djelatnostima i regijama iz privatnog i državnog sektora i u većinskom
hrvatskom vlasništvu
Uzorak: 30 poduzeća izabran metodom slučajnog uzorka
Metoda ispitivanja: Anketa provedena od 15. srpnja do 7. rujna
2006. godine
Anketirane osobe: vodeći stručnjaci za područje EU
Obuhvat: rezultati prikupljeni od 22 ispitanih a 8 nakon
upoznavanja sa ciljevima, sadržajem i metodom ispitivanja odbili dati
odgovore.
Ocjenjivanje: Odgovori na anketni upitnik vrednovani po skali od
0 do 10 bodova
REZULTATI:
- rezultati po područjima označeni srednjom ocjenom:
1. Institucije Europske unije 5,4
2. Regulativa Europske unije 5,6
3. Specijalizirane, interesne i strukovne organizacije 3,0
4. Znanstvene i stručne institucije i think thanks 2,0
5. Stručnjaci i ekspertize 1,8
Ukupna prosječna ocjena 3,6
Orijentacione usporedbe ukupne prosječne ocjene:
- E-15 9,5
- E-10 7,0
- Kandidati bez Hrvatske 5,0
KOMENTARI (sažetak za prezentaciju):
1. Institucije Europske unije
- stanje: Područje poznavanja europskih institucija je jedno od dva
područja u kojima vodeći stručnjaci u hrvatskim poduzećima jedva prelaze
prag najosnovnijih znanja o sustavu Europske unije i njezinim
institucijama. To u konkretnim slučajevima znači da većina ispitanika
prepoznaje kao relevantne institucije u EU čije djelovanje i oni
djelomično prate : Europski parlament, Europsku komisiju i jedan od
Direktorata koji resorno pokriva njihovo područje djelovanja. Tek
rijetki prepoznaju važnost i ulogu cijelog «institucionalnog trokuta» sa
Europskim vijećem kao i neke druge važne institucije poput Europskog
suda.
- važnost i mogućnosti: Nedostatak poznavanje cjelovitog sustava
donošenja odluka onemogućava praćenje trendova i promjena u reguliranju
bilo kojeg područja djelovanja. Manjak znanja na ovom području
onemogućava procjenu stupnja važnosti pojedinih aktivnosti tijela i
institucija EU za buduće poslovanja poduzeća, a isto tako znatno otežava
ili skoro onemogućuje definiranje eventualnih lobističkih ciljeva.
Činjenica da niti jedan od ispitanika nije znao za neka važna tijela EU
poput COREPER ili ECOSOC pa niti za jedan od više od tisuću odbora i
stručnih tijela u EP ili EK ukazuje na ozbiljne manjkove u znanju koji
bitno otežavaju razumijevanje važnih procesa i buduće pozicije Hrvatske
pa i svakog poduzeća u novom okruženju.
2. Regulativa Europske unije
- Stanje: Vodeći stručnjaci hrvatskih poduzeća od svih ispitanih
područja najvišu razinu znanja pokazuju na području regulative i
standarda Europske unije. Većina ispitanih usmjerena je na praćenje
najviše do tri direktive ili standarda na području na kojem posluje
određeno poduzeće. Vrlo rijetko se prate mijene u primjeni neke
direktive ili iskustva drugih zemalja u primjeni standarda, a niti u
jednom ispitanom slučaju ne postoji aktivnost usmjerena na praćenje
inicijativa koje prethode redefiniranju regulative odnosno donošenju
novih propisa.
- važnost i mogućnosti: U situaciji u kojoj na svakom specijalističkom
području djelovanja ima na stotine direktiva, standarda, odluka
pojedinih odbora i tumačenja relevantnih za primjenu regulative, a
ukupna regulativa EU zauzima stotine tisuća stranica teksta ovim
pitanjima u velikim hrvatskim poduzećima bi se trebale baviti grupe
prvoklasnih stručnjaka da bi donekle ulovile korak sa svojom
konkurencijom u poznavanju novih pravila igre.
3. Specijalizirane, interesne i strukovne organizacije
- Stanje: U većini hrvatskih vodećih poduzeća poznaju ili surađuju sa
jednom specijaliziranom europskom organizacijom koja djeluje na njihovom
području, a neki samo posredno preko hrvatskih gospodarskih udruženja.
Relativno rijetka je uključenost u rad stručnih tijela te organizacije,
a nije zabilježeno mjesto u vodećim upravljačkim strukturama. Znatan
broj ispitanih sasvim krivo procjenjuje da takve organizacije lobiraju
za njihove ili čak hrvatske nacionalne interese, no to je statutima
većine organizacija isključeno. Europska praksa pokazuje da u pojedinim
granama i djelatnostima izravno ili neizravno u pravilu djeluje
dvadesetak organizacija čiju aktivnost prate ili aktivno konzumiraju
velika europska poduzeća.
- važnost i mogućnosti: Praćenje, a posebno aktivno sudjelovanje u radu
specijaliziranih, strukovnih i interesnih organizacija je najčešće prvi
korak u upoznavanju stanja, aktualne problematike i regulative EU na
nekom području odnosno to je prvi korak u lobiranju za ciljeve poduzeća
jer se tako dolazi u fazu tzv. defanzivnog lobiranja. To je i dobar
način za širenje obzora na tržištu Europske unije i upoznavanje
konkurencije. Ova pozicija se donekle može kompenzirati aktivnim
djelovanjem nacionalne strukovne organizacije, ali većina europskih
velikih poduzeća to ne prepuštaju isključivo njihovom djelovanju. Sa
ovih pozicija otvaraju se dobri pogledi na moguće izravno komuniciranje
sa tijelima Europske unije i stručnim znanstvenim institucijama.
4. Znanstvene, stručne i think thank organizacije
- stanje: Rezultati u ovom dijelu istraživanja pokazuju da razvoj i
istraživanje u kontekstu europskih perspektiva i korištenja znanja iz
europskih istraživačkih centara ili bar praćenja stanja u kojem se
nalazi konkurencija na ovom području, ne pobuđuju u hrvatskim vodećim
poduzećima osobito zanimanje. Zato ispitanici poznaju prosječno jednu
znanstvenu instituciju unutar EU i to u pravilu uz posredovanje svoje
strukovne europske organizacije ili kroz iskustva ispitane osobe u
praćenju Europske unije na nekom prethodnom radnom mjestu u drugoj
instituciji.
- važnost i mogućnosti: Moglo bi se očekivati da lideri u pojedinim
granama i djelatnostima imaju i vodeću ulogu na području razvoja i
istraživanja te transfera tehnologija što je bez praćenje znanstvenih i
tehnoloških dostignuća, a pri tom i praćenja rada vodećih institucija u
Europskoj uniji gotovo nemoguće. Bolji rezultati na ovom području
sigurno bi imali pozitivnu korelaciju sa mogućnošću dizanja
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
5. Stručnjaci i ekspertize
- Stanje: Samo manji dio ispitanih može imenovati bar jednog uglednog
stručnjaka ili rezultate neke ekspertiza na temama vezanim uz područje
djelovanja njegovog poduzeća. Kad i postoji, poznavanje eksperata skoro
je isključivo vezano za aktivnosti u odgovarajućim europskim strukovnim
organizacijama.
- važnost i mogućnosti: Manjak specijalističkih znanja pa i znanja
vezanih za Europsku uniju u kratkom roku se najlakše može kompenzirati
angažiranjem odgovarajućih stručnjaka i konzultanata. Kako sva područja
obuhvaćena ovim istraživanjem pokazuju vrlo zabrinjavajuću razinu znanja
i spremnosti vodećih hrvatskih poduzeća, te pošto je riječ o kompleksnim
znanjima koja uključuju i odgovarajuća praktična iskustva ovakav veliki
procjep koji hrvatska poduzeća dijeli od Europe moguće je prevladati
samo kombinacijom korištenja konzultanata i specijaliziranih
organizacija te brzim i sustavnim ekipiranjem stručnih timova u
poduzećima.
HRVATSKI LIDER
EUROPSKI LIDER
površno poznavanje europskih institucija
potpuno poznavanje europskih institucija
prepoznaju do 3 tijela EU
prate više od 100 tijela EU
nemaju pregled nad procesima u EU
jasno definirani lobistički
ciljevi
prate najviše do 3 regulative
prate svu regulativu na svom području (desetci)
samo vrlo rijetko ažurno prate promjene
kontinuirano prate promjene na svim područjima
ne prate inicijative niti pripreme promjena
lobiraju u fazi iniciranja promjena
surađuju sa jednom organizacijom
prate i djeluju u više od 20 organizacija
ne sudjeluju u radu tijela
imaju ili kontroliraju vodeće pozicije u tijelima
nisu prisutni u Bruxellesu
ured ili angažirani lobist u Bruxellesu
vjeruju da njihova organizacija lobira
djelovanje u organizacijama kao
za njihove interese (netočno) priprema lobiranja
ne prate rad stručnih organizacija
usko povezani sa stručnim i think
thank organizacijama
|
|
|